Katarina Pata?i? (oko 1750.-1811.) poti?e iz stare plemi?ke obitelji, jedne od najuglednijih u Hrvatskoj. Pata?i?i su od 1555. gospodari u Zajezdi, a imali su i niz drugih posjeda, uglavnom u Varaždinskoj županiji, ali i drugdje u Hrvatskoj i izvan nje. Pripadnici porodice Pata?i? ratovali su sa Nikolom Šubi?em Zrinskim kod Sigeta, sudjelovali u drugim bitkama i borbama s Turcima kao zapovjednici, bili sveu?ilišni profesori u Be?u, biskupi i nadbiskupi. Katarina Pata?i? živjela je u baroknom Varaždinu u vrijeme kada je taj grad na vrhuncu (glavni grad Hrvatske 1767-1776). U Varaždinu se vodi bogati društveni život, raskoš i luksuz su, prema zapisima suvremenika, kao u Be?u, ?esto i iznad mogu?nosti, što je i grofa Franju Pata?i?a, Katarininog supruga, odvelo u ste?aj. Rokoko kanconijer Pesme horvatske, datiran 1781, sa?uvan je u rukopisu, i to samo u jednom primjerku koji je pohranjen u Nacionalnoj i sveu?ilišnoj knjižnici u Zagrebu. Zbirka je prakti?no nepoznata do 1971, kada je u Forumu izbor pjesama i osvrt objavila Olga Šojat. To je iz toga vremena jedina sa?uvana zbirka svjetovne poezije pisane na kajkavskom narje?ju. Rukopis je kaligrafski bogato ukrašen, s umjetni?ki izra?enom naslovnom stranom, sa siluetom pjesnikinje, s ozna?enim mjestom i godinom postanja, vjerojatno prijepisa, a ne samih pjesama (Varaždin 1781.). Autorstvo pjesama nije nazna?eno niti poznato, ali je sigurno da Katarina Pata?i? nije napisala sve pjesme. Pjesme su se pripisivale samom nadbiskupu Adamu Pata?i?u, pa i Katarininom mužu Franji. Dijalekt pjesama je zagreba?ko-varaždinski, a kod nekih pjesama i zapadnohrvatski (karlova?ko-ogulinski) govor. Gotovo su sve pjesme ljubavne; izuzetak je Stalnost prijateljstva koja govori o himbenosti ljudi i o njihovoj nevjeri, o odnosu prolje?a prema zimi i o promjeni ?ovje?jeg raspoloženja u vezi s godišnjim dobom, a na kraju o vjernosti koja je ukras prijateljstva (A. Jembrih), uz tipi?no barokne motive: nestalnost, prolaznost, kratkotrajnost i ljubavi i života. Ljubavne se pjesme i u formi i u sadržaju temelje na europskoj petrarkisti?koj tradiciji, uz prisustvo erotskih elemenata. Pesme horvatske su najreprezentativnije pjesme sjevernokajkavskog baroka.
View Less